Home » Archives by category » Istaknuto (Page 18)

Fridrih Engels: O Autoritetu

Fridrih Engels: O Autoritetu

  Neki socijalisti poveli su u poslednje vreme sistematski krstaški rat protiv onoga što oni zovu princip autoriteta. Oni misle da je za ovaj ili onaj način dovoljno kazati da je autoritaran, pa da bude osuđen. taj uprošćeni metod oni su počeli toliko zloupotrebljavati, da je tu stvar potrebno ispitati nešto pobliže. Autoritet, u onom […]

Prva i Druga Srbija, propast liberalizma i kako dalje

Prva i Druga Srbija, propast liberalizma i kako dalje

Kasnih osamdesetih i ranih devedesetih godina prošlog veka iz bivše „crvene srednje klase“ polako izvire struja takozvanih progresivnih liberala ili levih liberala koji su, zahvaljujući crvenom pasošu, često putovali na Zapad tokom osamdesetih a poneki su tamo i završavali studije. Upivši narcisoidnu ideologiju zapadne socijaldemokratije i liberalizma, pojedinci iz ove društvene skupine počinju da veruju […]

Drugi međunarodni simpozijum nauke za narod

Drugi međunarodni simpozijum nauke za narod

Od 31. oktobra do 2. novembra ove godine održaće se 2. međunarodni simpozijum nauke za narod u organizaciji udruženja Narodnih inženjera i arhitekata. Reč je o udruženju koje ima za cilj da svoje tehničko znanje stavi u službu siromašnih i eksploatisanih, razvijanjem projekata za njih. Primeri koje treba istaći: uspostavljanje narodnih bašti u kojima građani […]

Turska levica u borbi protiv kriminala i dekadencije

Turska levica u borbi protiv kriminala i dekadencije

„Bilo je možda 100-150 osoba. Pre nego što smo shvatili šta se dogodilo, oni su već uperili pištolje u naše glave. Nismo mogli da mrdnemo. Ostali su palicama, koje su imali u rukama, mlatili levo-desno, lomili stvari i razbacivali ih po podu, obarali stolove i ostavili nered. Onda su otišli bez reči. Pucali su u […]

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Četvrti deo)

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Četvrti deo)

Sukob Koštunica – Đinđić je uzrok krize nepoverenja Zašto je većina Srba odbila da izađe na glasanje na predsedničkim izborima? Zašto je savez Koštunica – Đinđić, koji je pobedio Miloševića oktobra 2000, raskinut tako brzo i zašto se sve više raspliće? „Većina Srba smatra da su povezani sa SAD”, objašnjava Dragana. Navedeni su da poveruju […]

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Treći deo)

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Treći deo)

Natoizirano Kosovo: etničko čišćenje, teror i mafija Koje su posledice ovoga danas? Kao što smo prikazali u filmu „The Damned of Kosovo”, ovaj region je još uvek u čvrstom stisku etničkog čišćenja, terora i mafije. Rešenje lokalnog sukoba nije ništa bliže, već dalje nego ranije.1 Istinsko etničko čišćenje proteralo je sa Kosova većinu nealbanskog stanovništva: […]

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Drugi deo)

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Drugi deo)

Borba za „koridore” izlazi iz senke Upravo najveći zločin Jugoslavije je bio pokušaj da očuva sistem okrenut prema socijalnoj sigurnosti i nezavisan od međunarodnih monopola. Međutim, to je i „geografski” zločin: biti situiran u srcu „koridora 8 i 10”. Šta je koridor? On uključuje skup modernih sredstava veze: autoputeva, železnice, morskih i rečnih luka, naftovoda […]

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Prvi deo)

Dve godine kasnije: gde je Jugoslavija? (Prvi deo)

Sa ciljem lečenja kolektivne amnezije, objavljujemo članak belgijskog novinara Mišela Kolona iz novembra 2002. godine u četiri dela.   Zašto više niko ne govori o Jugoslaviji? Tamo se odvijaju naročito zanimljivi događaji… Sa novom vlašću cene hleba, mesa i električne struje naglo su porasle. Stopa samoubistava isto tako. Broj štrajkova takođe. Premijer Đinđić, čija je popularnost […]

7. jul 1941. – revizionizam zvanične politike sećanja u Srbiji od 2000.

7. jul 1941. – revizionizam zvanične politike sećanja u Srbiji od 2000.

Tema prvog tjedna Biltenova ljetnog režima je historijski revizionizam, konkretnije postjugoslavenski tretmani nekadašnjih službenih dana ustanka. U svim bivšim jugoslavenskim republikama dani ustanka su nakon raspada države čiji su oni bili inicijalni konstitutivni momenti postali predmet oštrih političkih i ideoloških sporova, kao i administrativnih odluka. Kroz analizu situacije u trima bivšim republikama nastojat ćemo otkriti što nam ti sporovi govore o suvremenoj političko-ideološkoj konstelaciji i kakve agende stoje iza revizionističkih tretmana. Započinjemo sa 7. julom, nekadašnjim Danom ustanka naroda Srbije. Narodna skupština Republike Srbije, na predlog Vlade Zorana Đinđića, 9. jula 2001. izglasala je Zakon o državnim i drugim praznicima….

Zašto Zakon o radu mora da prođe?

Zašto Zakon o radu mora da prođe?

Nije samo u Srbiji slučaj da se sve zakonske mere koje su toliko očigledno usmerene protiv običnog naroda pravdaju kao neophodne ili kao jedini izlaz. Gotovo svaka važna odluka koja se danas donosi, barem na Zapadu, praktično nema alternativu. Ovo nije nikakva novost i čitav skup politika koje se provode od kraja sedamdesetih godina, koje […]