Home » Archives by category » Društvene nauke (Page 12)

Imanuel Valerštajn – Ograničene mogućnosti preobražaja unutar kapitalističke svetske ekonomije

Imanuel Valerštajn – Ograničene mogućnosti preobražaja unutar kapitalističke svetske ekonomije

“Zavisnost” predstavlja najnoviji eufemizam na dugoj listi takvih termina. Nema sumnje da je njegova prvobitna namena bila kritička. Taj termin sam po sebi je proizašao iz “srtrukturalističkih” teorija latinskoameričkih naučnika, a svrha mu je billa da opovrgne teorije “modernizacije” i ,,razvoja” i gledišta “monetarističke” politike. Andre Gunder Frank odredio je njegove intelektualne izvore i njegova […]

Antonio Gramši – Politička borba i vojni rat

Antonio Gramši – Politička borba i vojni rat

Kada se u vojnom ratu postigne strateški cilj, uništi neprijateljska vojska i okupira njegova teritorija, nastane mir. Osim toga valja opaziti kako je dovoljno samo potencijalno postići strateški cilj da bi rat završio: dovoljno je već i to da bude sigurno kako neka vojska više ne može da se bori a da pobednička vojska »može« […]

Žan-Pol Sartr – Čas bumeranga, treće razdoblje nasilja

Žan-Pol Sartr – Čas bumeranga, treće razdoblje nasilja

Ne tako davno davno Zemlja je brojala dve milijarde stanovnika, ili pak pet stotina miliona ljudi i milijardu i pet stotina miliona domorodaca. Prvi su raspolagali sa Rečju, a drugi su se njome služili. Između onih i ovih — prodani kraljevići, vazali, i jedna lažna potpuno izmišljena buržoazija služili su kao posrednici. U kolonijama istina […]

Kritika liberalnog uma u delima Ijana Makjuana

Kritika liberalnog uma u delima Ijana Makjuana

Uvod Romaneskno stvaralaštvo Ijana Makjuana je od početka zabeleženo kao veoma radikalno i kontroverzno prvenstveno zbog njegovog interesovanja za tematiku koja je uključivala seksualne perverzije (incest, sado-mazohizam, itd.). U svojim prvim romanima čini se da je Makjuan otišao najdalje u tretmanu ovih tema zbog čega je vrlo brzo dobio nadimak „Ijan Makabrični“[1](Groes 1). Ipak, i […]

Fidel Kastro – Kako sam postao komunista

Fidel Kastro – Kako sam postao komunista

Ovaj tekst je transkript razgovora između Fidela Kastra i studenata na Univerzitetu Concepcion, u Čileu, 18. novembra 1971. godine Ja sam sin zemljoposednika – što je prvi razlog da budem reakcionar. Obrazovan sam u verskim školama koje su pohađali sinovi bogataša – drugi razlog da budem reakcionar. Živeo sam na Kubi, gde su svi filmovi, publikacije i mediji […]

J. V. Staljin – Materijalistička teorija

J. V. Staljin – Materijalistička teorija

„Ne određuje svest ljudi njihovo biće, nego obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svest.“ – Karl Marks Sa dijalektičkom metodom smo se već upoznali. Šta je to materijalistička teorija? Sve se u svetu menja, sve se u životu razvija, ali kako se odvija to menjanje i u kakvom obliku se vrši taj razvoj? Mi znamo, na […]

Luj Altiser – Državni ideološki aparati

Luj Altiser – Državni ideološki aparati

Suština marksističke teorije države Pojasnimo prvo jednu bitnu tačku: država (i njeno postojanje u njenim aparatima) nema nikakvog značenja osim kao funkcija državne moći. Celokupna politička klasna borba se okreće oko države. Pod tim podrazumevamo: oko vlasništva, to jest, dolaženja do državne moći (pouvoir) određene klase ili saveza klasa ili klasnih frakcija i do očuvanja […]

Herbert Markuze – Revizija dijalektike

Herbert Markuze – Revizija dijalektike

Marksistička teorija i sama je počela da trpi temeljne promene. Istorija marksizma potvrdila je bliskost između Hegelovih motiva i kritičkog interesa materijalističke dijalektike primenjene na društvo. Marksističke škole koje su napustile revolucionarne temelje marksističke teorije bile su one iste koje su otvoreno odbacivale hegelovske vidove marksističke teorije, naročito dijalektiku. Revizionistički spisi i revizionističko mišljenje izražavali su sve […]

Rezolucija Informbiroa i odgovor CK KPJ

Rezolucija Informbiroa i odgovor CK KPJ

Rezolucija Informacionog biroa kumunističkih partija o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije Informacioni biro, u sastavu predstavnika Bugarske radničke partije (komunista), Rumunske radničke partije, Mađarske partije trudbenika, Poljske radničke partije, Svesavezne komunističke partije (boljševika), Komunističke partije Francuske, Komunističke partije Čehoslovačke i Komunističke partije Italije, pošto je pretresao pitanje stanja u Komunističkoj partiji Jugoslavije i konstatovao da […]

Vladimir Iljič Lenjin – Socijalizam i rat

Vladimir Iljič Lenjin – Socijalizam i rat

Stav socijalista prema ratovima Socijalisti su uvek osuđivali ratove među narodima kao varvarsku i zversku stvar. Ali je naš stav prema ratu principijelno drugačiji od stava buržoaskih pacifista (pristalica i propovednika mira) i anarhista. Od prvih mi se razlikujemo time što shvatamo neizbežnu vezu ratova sa borbom klasa u samoj zemlji, što shvatamo nemogućnost da […]