Antonio Gramši – O književnoj kritici i metodologiji književnosti
Povratak De Sanktisu. Šta znači i šta bi trebala da znači Đentileova lozinka: „Vratimo se De Sanktisu?“1 Znači li to mehanički se „vratiti“ De Sanktisovim pojmovima o umetnosti i književnosti, ili pak znači zauzeti stav prema umetnosti i životu koji je sličan De Sanktisovim u njegovo doba? Odredivši taj stav kao „egzemplaran“, potrebno je ustanoviti: […]
J. V. Staljin – Diskusija o umetnosti sa Sovjetskim kreativnim intelektualcima
Fadejev: (generalni sekretar Sindikata pisaca od 1946. do 1954.). Druže Staljine, došli smo kod vas po savet. Mnogi misle da su naša književnost i umetnost dospeli u ćorsokak i nisu sigurni kako dalje da ih razvijaju. Danas se bioskopima prikazuju filmovi gde se heroj beskrajno bori sa neprijateljem i gde ljudska krv teče kao reka. […]
Abdelraheem Kheirawi – Ko(lonija) peva zlo ne misli
Timeo Danaos et dona ferentes 1 Popularnu muziku – iako je nastala i razvijana na Zapadu – malo ko još doživljava kao „zapadnjačku muziku“. Ono što je bila praksa starijih generacija u državama realnog socijalizma – uključujući i našu zemlju – danas susrećemo još samo u filmovima, u kojima se kritički osvrće na epohu „neslobode“; […]
Epistemologija globalnog juga u rege muzici
Zapažanje da je širom zapadnog sveta rasprostranjena sveopšta intelektualna i kulturna dekadencija i bezidejnost danas nije daleko od opšteg mesta. Već tridesetak godina, zapadni teoretičari insistiraju na tome da je liberalni kapitalizam najviše dostignuće ljudskog duha i da će se budućnost sastojati samo u širenju tog modela. Ekonomski kolaps 2008. godine i nezaustavljivi uspon Kine […]
Pablo Pikaso – Zašto sam postao komunista
Više bih voleo da vam odgovorim slikom. Nisam pisac, ali pošto je vrlo teško poslati boje žicom, pokušaću da vam kažem. Moje članstvo u Komunističkoj partiji je logična posledica mog celokupnog života, mog celokupnog dela. Jer, sa ponosom mogu reći, slikanje nikada nisam smatrao umetnošću proste zabave, rekreacije; Želeo sam da crtežom i bojom, pošto […]
Sanja Lazarević Radak – Od orijentalizma do postkolonijalnih studija srpskog filma
Orijent na Balkanu Psihoanaliza je dala niz značajnih termina disciplinama kojima je danas prepuštena kritika filma o Balkanu. Ovo važi kako za imagologiju koja dolazi iz komparativne književnosti, translatologiju koja je danas njen logični nastavak; za balkanizam čiji su koreni geo-simbolički i istoriografski, i u postkolonijalnoj kritici koja koristi termin internalizacije, oslanjajući se na Fanonov […]
Intervju – Boris Vlastelica (Repetitor)
Kako su The Spleeners izrasli u Repetitor? Tako što se Ana-Marija priključila. Spleeners je bio prvobitni bend sa Milenom i mojim drugom iz osnovne Pantom na basu. Pod tim imenom smo odsvirali prvu svirku ikada, pet pesama Ramonsa, pet naših stvari, a onda se Panta nešto smorio i batalio sviranje kompletno, pa smo jedno vreme […]
Miroslav Krleža – Varijacije na temu o umjetničkom stvaranju
Izraz ili odraz Čovjek u paleolitu doživio je nesumnjivo živi pogled krave i on ga je umjetnički izrazio, a nije ga samo odrazio. U ovome, čini se, leži čitav problem. Govoriti da je umjetnost „subjektivni odraz objektivne stvarnosti”, znači govoriti potpuno prazno, idealistički, kao Husserl ili Rehmke. Gledati u оkо krave na paleolitski, na kretski, […]
Goran Babić – Smrt se zove Amerika
Pitanje iz naslova današnje emisije – kako preživjeti ljeto 93 – pretpostavlja da smo kao zemlja i narod na samrti. Umire li Jugoslavija zaista i doslovno, bukvalno? Ima u Jirži Leca ona zajedljiva (poljska) storija u kojoj on kaže otprilike: „Kad god mi se učini (u životu) da sam propao toliko duboko da dublje propasti […]
Gabrijel Garsija Markes – Neko dira ove ruže
Pošto je danas nedelja, a kiša više ne pada, hoću da odnesem buket ruža na groblje. Buket crvenih i belih ruža koje ona gaji da bi okitila oltar i napravila vence. Jutro, tužno zbog tmurne i iznenadne zime, podsetilo me je na ono brdo gde stanovnici sela ostavljaju svoje mrtve. Brdo je golo, nema ni […]